KRISTOFOR  - novosti

Pridružili smo se aktivno obilježavanju 120 god. turizma na otoku radu sudjelovanjem na  Znanstvenom skupu - Hotel Padova 15.05.2010.
 U nastavku objavljujemo esej na temu:
 

IZAZOVI TURIZMA – 120 godina poslije

Kraj 19 st. donosi sa sobom velike promjene u svjetskoj ekonomiji i označava početak novog doba i novog tisućljeća. Tehnološki napredak postavlja temelje za početak razvoja turizma pa tako i  u Hrvatskoj  razvojem prometa, a posebno otvaranjem željezničkih pruga i dugoobalnih brodskih linija, od hodočasničkog dolazi do pojave putovanja radi odmora, te posljedično razvoja usluga za taj novi fenomen, posebno rasta smještajnih kapaciteta za turiste i putnike.
Promjene će se polako ušuljati i na otok Rab, pa će i ovaj dotada pastoralni i slabo poznati mali otok duge povijesti pojavom tog novog svjetskog fenomena – turizma, postajati sve poznatiji široj javnosti.

1889. kada se Rab proglašava lječilištem uzima se kao godina početka turizma na otoku Rabu a nedugo zatim počinje i izgradnja prvih rapskih hotela te se već 1895 otvara “Bellevue”, 1908.  'Grand hotel' , 1920 “Astoria” pa ostali, a 1914 se bilježi 6.000 gostiju na Rabu. Možemo se ponositi da su nas u toj vrlo ranoj fazi pojave turizma posjetili brojni poznati ljudi pa i okrunjene glave, a zbog  ljepote našeg otoka, klime i blizine, suvremeni austrijski i češki industrijalci  prepoznali Rab kao izvrsnu odmorišnu destinaciju vrijednu ulaganja. Druga polovica 20 st. donosi otoku veliki turistički procvat i omasovljenje, baš kao i mnogim sličnim destinacijama u Evropi i svijetu.

Masovnost i industrijalizacija putovanja i boravka u nekom odredištu postaju glavne karakteristike turizma toga vremena. Međutim, kao što industrijskom revolucijom dolazi do velikih zagađenja pa se sada traže druga rješenja; novi izvori energije, zelena orijentacija i održivost, tako i turizam druge polovice 20 st. ima svoje posljedice; od ekonomskih, sociološko-kulturnih, psiholoških, političkih, do  ekoloških i drugih, sa kojima se danas trebamo nositi.  Izazovi 21.stoljeća tako ne zaobilaze ni ovaj sektor, jer turizam je u osnovi najavio globalizaciju u modernom smislu i naravno dijeli njene izazove.

U duhu novih spoznaja i ideja, turizam ćemo ovdje promotriti kao jedan od procesa unutar okoliša, te se obzirom na razmjer i brzinu utjecaja na habitat, posebno osvrnuti na nejgovu ulogu kao glavnog motora promjena; od mijenjanja navika i načina života kroz turizam do dugoročnih promjena vezanih uz sam prostor uzrokovanih turizmom.  U smislu teorije održivosti i radi lakšeg razumijevanja problematike jer je ista najviše popularizirana kroz ekologiju, povući ćemo zato paralelu u značenju riječi Destinacija i Stanište, a  Rab će nam poslužiti kao primjer navedenih teza i kao primjer poluzatvorenog ugroženog sistema.

Otoci su kao posebno osjetljivi mini-svjetovi uvijek bili osjetljivi na razne vrste utjecaja; kako ekonomskih, tako i ekoloških. Rab je kroz svoju dugu i burnu prošlost više puta doživljavao uspone i padove na raznim područjima života, pa tako i u svojoj turističkoj povijesti; od elitnog odmarališta visoke klase do destinacije masovnog i jeftinog turizma. Naravno da svaka od tih faza ima svoje prednosti i mane, velike uspjehe i nevjerojatne promašaje, ali ovdje se analizom +/-  tih prošlih faza ili razradom simulacijskih modela 'na temelju toga nećemo baviti, već se radije pozabaviti smjernicama za turizam na Rabu sutra.
Vidljivo je da je romantizirani turizam masovne udobnosti druge polovice 20 stoljeća i njegovi pozitivni ekonomski efekti dosegao zasićenje, ne samo u brojkama nego i u osjećaju zadovoljstva kako domaćina tako i turista, bez da se i dotaknemo posljedica po okoliš i baštinu.
Naši očevi i djedovi su živi svjedoci promjena koje je Rab doživio i još nam mogu iz prve ruke pričati o životu ili pokazati fotografije 'iz njihovog vremena' iz kojih je jasno razvidno nekoliko činjenica;  od izumiranja pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, promjene glavnih kultura uvođenjem alohtonih biljnih i životinskih vrsta na otok, pa  posljedično do promjene načina života na otoku; od tradicionalne ribarsko-poljodjelske kulture življenja nekada do prevlasti tercijalnih djelatnosti kao osnovnih djelatnosti. Mladim generacijama danas priče o načinu života unazad samo 50-tak godina izgledaju nepoznato i strano. Okoliš i način života su se previše promijenili da bi se oni s tim mogli identificirati. Evo samo nekoliko primjera: - Stari alati su artefakti kolekcionarstva za male etno zbirke jer njihova svrha i način uporabe nisu više dio svakodnevnog iskustva. Često njima niti ne bi znali rukovati. - Tradicionalni običaji i zanati polako zamiru ili su već otišli u povijest, baš kao i nekada nezaobilazna životinja ovog kraja – magarac. - Samo Foto dokumenti krajolika tog prošlog vremena su skoro neprepoznatljivi i predmet fascinacije i nevjerice o količini promjena u kratkom vremenu unutar zabilježene dvotisućljetne rapske povijesti.
 Ovaj kratki osvrt na obim svih tih promjena, bilo vidljivih, materijalnih ali i nematerijalnih, potvrđuje činjenicu veličine utjecaja turizma i njegove važnosti, ne samo za krajolik, biljke i životinje nego i na samog čovjeka. Može se zaključiti da je turizam, kao sociološka posljedica industrijske revolucije i na Rabu odigrao presudnu ulogu u današnjem izgledu otoka, kao i u načinu života na njemu te da isto kao i drugi, stojimo pred izazovima novoga doba.
Međutim, kao što se turizam može kriviti za neke negativne posljedice koje je prouzročio, isto tako turizam može biti alat pomoću kojeg se ova sredina može revitalizirati i uravnotežiti.
Uzimajući u obzir ograničene resurse samog otoka, u upravljanju i planiranju u turizmu, a posebno osnovnim turističkim kapacitetima, treba na prvom mjestu voditi računa o održivosti kao cilju, a turističke aktivnosti trebaju poštivati, te obimom vjerno odražavati prirodu i karakter ovog otoka.
Način na koji se resursi koriste i na koji će se koristiti, te upravljanje istima, treba se temeljiti na održivosti, ne samo u ekološkom nego i u socio-kulturološkom smislu. Kultura i običaji su nešto što učimo i poštujemo, prenosimo s generacije na generaciju. One nas obogaćuju, ponekad i ograničavaju, ali u svakom slučaju određuju nas kao pojedinca i zajednicu, daju identitet.
Turizam je u svojoj biti prvenstveno sociološki fenomen. Možemo ga shvaćati i promatrati kao enzim u društvenom procesu, jer on je kao i mediji - pospješitelj i ubrzavatelj kulturnih utjecaja i zato moćan i važan. Turizam povezuje ljude i krajeve, ali ih može i ugroziti ili negativno na njih utjecati. Primjera za oboje ima dovoljno; od ljetnih ljubavi koje prerastaju u doživotne veze do zadnjih ružnih događaja npr. u Dubrovniku... U ovom kontekstu snošljivost dobiva sasvim drugu konotaciju od one koju uobičajeno podrazumijevamo.
Ne radi se naime o ograničenoj snošljivosti/ nesnošljivosti trenutka samo na osobnoj razini, već o širim posljedicama ovog modernog  društvenog fenomena globalizacije. Zato se rađaju nova pitanja, traže se odgovori kako i koliko je izloženosti, otvorenosti i tolerancije prema novom, stranom i drugačijem, a koliko autentičnosti, izoliranosti i autohtonosti poželjno i održivo, a ovim pitanjima se   bave ne samo antropolozi nego i marketinški odnosno ekonomski stručnjaci u turizmu.
Osnovna je pretpostavka da se odnosom turizma i okoliša, kako prirodnog tako i kulturnog, baš kao i bilo kojim drugim tehnološkim procesima danas, može upravljati, a treba to raditi na dugoročno održivi način. Osnovni principi, smjernice i potrebne akcije su slične bilo gdje na svijetu, bilo da se radi o nekom selu u Nepalu, gradu na obali  Engleske, nekom talijanskom gradiću ili otoku Rabu. Problematika je svuda u biti slična;  različita samo po obimu i načinu ugroženosti ljudi i prirode odnosno habitata.
Potrebna je voljnost same zajednice da održivost i njena načela prepozna i suglasnost da ih primjeni.
Načelno bi trebali kroz turizam, ali i kroz sam oblik turizma, prenositi osjetljivost na naš kulturni i krajobrazni identitet. Oboje zajedno. Ova zajednica, kao i druge sa sličnim problemima, treba tražiti i naći ravnotežu između potreba turista i potreba domicila, jer je očigledno da se u lift ne može ugurati više slonova, ovo se naravno odnosi na našu izrazitu sezonalnost i sezonalnu preopterećenost.
Nadalje, svuda slična, standardizirana i tipizirana stvarnost globaliziranog svijeta u kontekstu turizma i nije neka prednost već više mana, jer poništava ono zbog čega se obično putuje. Motivi mogu biti razni, ali uvijek se putuje na drugo mjesto, drugamo. Drugamo ima u korijenu riječi i značenja različitost, drugo i drugačije, a ne isto kao doma i ne odnosi se samo na zemljopisni pojam što najbolje dokazuje popularnost virtualne stvarnosti. Naravno, drugamo se najčešće očekuje komoditet kao doma, a razlike se nažalost poimaju samo kao manjak standarda. Ova diskrepancija je ujedno i glavni izazov modernog turizma koji se najčešće premošćuje kroz selektivni turizam npr. avanturistički, volunterski turizam, aktivistički turizam i sl.
Međutim, turistička struka još uvijek traži rješenja na navedena pitanja, kod nas s najčešćim odgovorom da je rješenje napretka u turizmu i kroz turizam podizanje kvalitete. Moguće projekcije da li je to doista tako i kakova to nova opterećenja donosi, te da li to zajednica može podnijeti, ne samo na ekonomskoj nego i na drugim razinama ( ekološkoj, kulturno-sociološkoj)  nisu poznati široj javnosti, a najvjerojatnije ni struci jer se multidisciplinarnost u praksi slabo i nedovoljno primjenjuje kod  ovakvih strateških i planskih odluka, a promašaji se događaju kad se projekti donose i ostvaruju bez šireg konsenzusa i aktivnog sudjelovanja zajednice.
Zato je, osim načelnog podizanja kvalitete, pod čime se najčešće podrazumijeva viša kategorija smještaja i kvaliteta te raznovrsnost usluge, jedno od ključnih izazova UKUPNA ODRŽIVA KVALITETA određenog staništa/ destinacije a najvažniji kako se ona prepoznaje i pozicionira na tržištu. Ukupnu održivu kvalitetu destinacije čine osnovni resursi koji se dijele na naslijeđene ( prirodni resursi, baština i kultura) i stvorene resurse ( turistička infrastruktura, specijalna događanja i aktivnosti, shopping).
Glavno pitanje za Rab je kako uravnotežiti našu turističku stvarnost da ne izgubimo identitet kroz trendove globalizacije, standardizacije i tipizacije ili da se postupno ne pretvorimo u sezonski otok-odmorište u kojem van-sezonski period sliči na vrijeme kad u muzeju-rezervatu nema posjetilaca.

Posebno se treba osvrnuti na problematiku same povijesne jezgre grada Raba.

Opterećen problematikom konzervacije i zaštite, ograničenom urbanom politikom i neplaniranjem održivosti životne energije grada, te depopulacijom i sezonskim gužvama današnji stari grad Rab kao i drugi tipično mediteranski gradići, ne generira ni zadovoljava potrebe stanovnika u smislu ekonomskog razvoja, usluga i ugodosti boravka koju očekuju u doba suvremene modernosti, ali sve manje i zahtjeve i očekivanja i samih turista.
Mrtvi spomenici bez ljudi nisu ono što od naših starih gradova trebamo napraviti i u čemu moderni turist uživa.

Održivi razvoj te tipično male urbane jezgre treba se temeljiti se na svojevrsnom osnovnom trokutu održivosti:

- monitorirano ekonomsko okruženje kojim se upravlja na ekonomsko- održivim osnovama, pažljivo promišljenim i efikasnim načinom
očuvanje prirodnog i urbanog okoliša, uz pažljivo upravljanje resursima i potencijalima
 i na kraju; na socijalnom okruženju koje osigurava pravičnost, koheziju, jednak pristup uslugama i najvažnije, pravednu raspodjelu troškova i profita

Sve ovo je naravno primjenjivo ne samo na razini staroga grada nego i cijelog otoka.

Kultura je četvrti kamen - temelj mediteranskog održivog razvoja, što je oduvijek i bila.

Osim u gospodarskom, socijalnom i okviru održivog razvoja, kultura se pojavljuje kao važna i bitna za ciljeve održivosti. Ona nužno povezuje materijalne i nematerijalne parametre i izuzetno je važna za jedan gradić kao Rab i općenito za područja gdje postoji sukcesivan razvoj urbane sredine nakupljen tijekom tisućljeća.

U konkretnim uvjetima, postulati održivog razvoja su i korektivni i preventivni, kvantitativni i kvalitativni. Rasprava između onih koji žele da se održivi razvoj primjenjuje po normativnoj naravi, čak i regulatorno,  i onih kojima je održivost suštinski i nepisani pristup, zapravo odnos koji je širom otvoren i mora biti prilagođen svakoj određenoj situaciji, još uvijek traje.

Do pada turističkog prometa ali i općenito stagnacije u ovoj branši bi vrlo skoro došlo samom inercijom  i bez ovih trenutnih tržišnih poremećaja.tj aktualne recesijske krize.  Zato se Novi okvir za stvaranje turističkog sadržaja primjerenog novim zahtjevima i djelovanje, nameće kao nužnost.

Otočani kao čuvari svoje sredine trebaju ponovno naći i naučiti načine i putove dobrog gospodara, izbalansirati način i obim turizma koji je naša glavna gospodarska grana i oblikovatelj sredine, te stvoriti nove aktivnosti, novu kvalitetu i nove sadržaje odnosno preoblikovati ili čak dokinuti stare da bi opstali na suvremenom tržištu. Trebamo revitalizirati otok kao destinaciju, inače nam budućnost u turizmu nije blistava. I da zaključimo: Turizam je ne samo problem ili huda sudbina služenja i zabave, nego može biti i rješenje, šansa da se odgovornošću za sutra održimo i da unaprijedimo sebe i ovaj naš otok kao poželjnu i motivirajuću destinaciju za suvremene turiste i turiste budućnosti, te datako i možda najvažnije; za one koji će ovdje biti poslije nas.
 

Rab, 15.05. 2010

Autor: Kristina Maškarin
Kristofor putnička agencija
info@kristofor.hr
 

---------------------------------
Literatura:
- MEDITERRANEAN COMMISSION ON SUSTAINABLE DEVELOPMENT
Urbanisation and town management in the Mediterranean countries
Assessment and perspectives for sustainable urban development
by Claude CHALINE, September 2001
- Destination Competitiveness: Determinants and Indicators
by Larry Dwyer, Chulwon Kim, članak u Current Issues in Tourism, Vol. 6, No 5, 2003
- web: www.panda.org - WWF: Tourism Threats in the Mediterranean Region 2005
- www.urban-island.org 2007
 
 


 
Page Top
HR - home Vodič Smještaj Nautika Turist. linkovi Fotoalbum O nama


Š 1992. - 2013.Kristofor D.o.o. Sva prava pridržana. ---- Upiti: info@kristofor.hr ,  Sugestije i komentari: Webmaster